Istraživanje bentoskih zajednica na području Osora

Sažetak

       Biološke karakteristike područja Osora su slabo poznate. Najviše podataka o morskoj fauni dao je G r u b e (1864), dok morske alge i cvjetnice, kao i životne zajednice morskog dna uopće nisu istraživane. Kako se na tom području predviđa izgradnja turističkih objekata, pristupilo se letimičnoj biocenološkoj analizi tog akvatorija.

       Na morskom dnu tog područja ustanovljene su životne zajednice, i inače značajne i široko rasprostranjene u drugim dijelovima Kvarnera pa i sjevernog Jadrana. Obzirom na donekle različite geomorfološke i hidrodinamske razlike između dubokog Osorskog zaljeva na sjeveru, te pliće Osorske luke na jugu, utvrđena je i raznolikost rasprostranjenja zajednica na morskom dnu. U zaštićenom području između Osora i Nerezina, na hridinastom dnu su dobro razvijena naselja različitih vrsta viših fotofilnih alga, a na pjeskovitim kao i djelomično zamuljenim tipovima morskog dna široko su rasprostranjeni travnjaci morskih cvjetnica Cymodocea nodosa i Posidonia oceanica. U Osorskom zaljevu, međutim, vrsta Cymodocea nodosa se tek rijetko susreće, a i naselja Posidonia oceanica razvijena su tek mjestimično. Često se tu nailazi na ruderalna staništa s degradiranom vegetacijom viših alga, podmorske špilje i usjekline, a vrlo su rasprostranjene životne zajednice na dnu krupnih pijesaka i finih šljunaka. U najdubljem dijelu Osorskog zaljeva dolazi do prijelaza prema zajednici obalnog terigenog mulja.

        Općenito, more okolice Osora još je vrlo čisto. Izvjesne posljedice umjerenog zagađivanja vidljive su gotovo samo u gradskoj luci.