Hidrografske i produkcione prilike u području Palagruže

Sažetak

       Opisana su neka osnovna svojstva područja Palagruže i uspoređena s lokalitetima na palagruškom pragu, te sjeverno i južno od praga. Upotrebljeni su svi raspoloživi podaci prikupljani od razdoblja ekspedicija NAJADE i CICLOPE do 1970, te materijal ekspedicije ANDRIJA MOHOROVIČIĆ (1974-1976).

        Godišnje promjene temperature površine mora su manje nego u zonama bliže obali i sjevernije. Najmanje godišnje fluktuacije temperature se javljaju u međusloju (50—75 m). U pridnenom sloju minimalna temperatura je u martu kao posljedica advekcije sjevernojadranske zimske vode. Ljetno zagri­javanje je jednoliko samo na površini. U sloju ispod 20 m temperatura se lagano snizuje u junu i izrazitije u augustu. Takav godišnji hod temperature je povezan s posebnim dinamičkim prilikama na pragu.

       Specifičnost palagruškog područja je i maksimum slanosti u julu, koji se javlja na svim dubinama, a indicira advekciju vode iz područja južno od praga. Međutim to je u raskoraku s općenito izraženom izlaznom strujom iz Jadrana u ljetnim mjesecima. Julski maksimum saliniteta je također povezan s posebnim dinamičkim prilikama na pragu zbog topografskog efekta. Godišnje promjene vertikalnog rasporeda saliniteta ukazuju na česte izmjene, različitih tipova vode pa prema tome također indiciraju poremećaje u srednjem polju struja.

       Prevladavaju južni smjerovi strujanja sa srednjom brzinom od 15 cm s^-1. Na pragu je tipičan poremećaj u srednjem strujnom polju u inače ciklonalnoj cirkulaciji. Poremećaj je pripisan utjecaju nagle promjene dubine zbog čega strujnice prime valni ili drugačije zakrivljeni oblik. Zbog toga se u području praga češće izmjenjuju vode različitog porijekla. U kombinaciji sa sezonskim promjenama u strujnom polju, poremećaji na pragu uvjetuju specifičan godiš­nji hod temperature i slanosti kao i neka druga svojstva.

       Prozirnost voda oko Palagruže niža je nego u otvorenim vodama srednjeg i južnog Jadrana, što indicira viši nivo produkcije. Višu produkciju indicira također veliki godišnji raspon sadržaja kisika. Sadržaj hranjivih soli u gornjih 100 m je viši nego u odgovarajućem sloju srednjeg i južnog otvorenog Ja­drana. Potencijalna produkcija je upravo u području Palagruže viša nego na ijednom drugom mjestu iznad praga, ali i u usporedbi s otvorenim srednjim i južnim Jadranom. Raspodjela nekih zooplanktonskih grupa također slijedi takve produkcione prilike.

      Općenito se može zaključiti da se u području Palagruže zbog specifičnih dinamičkih prilika uzrokovanih utjecajem praga na strujno polje stvaraju uvjeti za živo miješanje voda različitog porijekla, te da to povoljno utječe na produkciju. Zbog toga je to područje od davnine poznato kao dobro ribo- lovno područje.