Analiza konstrukcija i otpora lebdećih koća za ulov srdele u Jadranu na temelju ispitivanja modela i podvodnih promatranja

Sažetak

         Autori su izvršili analizu konstrukcija i otpora lebdećih koča, namijenjenih ulovu srdele i ostalih vrsta male plave ribe u Jadranu na temelju ispitivanja modela i podvodnih promatranja. Ispitivani su modeli lebdeće koče 32/37 x 17/22, koja je izrađena u skali 1 : 2 u četiri varijante, koje se među sobom razlikuju konstrukcijom elemenata djelova usta alata. Ispitivane varijante modela su imale od 2 segmenta grla prema vreći istu konstrukciju i sve preinake su vršene na krilima i prvom segmentu grla. Ispitivanja su vršena povlačenjem modela pomoću mjernog mosta koji je sagrađen kao katamaran istraživačkog broda. U ispitivanjima je korištena ova mjerna aparatura: brzinomjeri, dinamometri, kutomjer i dubinografi.

         Tokom ispitivanja vršena su mjerenja različitih parametara kao: brzina kočarenja (v), sila napetosti (T), kutevi loma (α) i razmicanje (r) povlačne užadi, utonuće plutnje (g_n) i olovnje (g_p), dužina ispuštene povlačne užadi (l_t) te dužina stranica (a) i vodoravnih dijagonala oka (x) mrežnog tega. Također su vršena podvodna promatranja i fotografska snimanja ponašanja alata i oblikovanja tijela koče pod vodom. Osim parametara koji su dobiveni neposrednim mjerenjem, izračunavane su ove veličine: okomiti raspon usta grla koče (h), pokazatelji vodoravnog raspona koče kao rasponi između točaka koje povezuju plutnju i glavno uže na bočnoj strani koče (b_o), krajeva bočnih rubova (b_n), usta grla (b), plutnje (b_n) i olovnje (b_d), udaljenost između širilica (b_r), geometrijska (G_z) i geometrijsko-pokretna značajka (G_zv), koeficijenti raspona plutnje (λ_n), olovnje (λ_d) i povlačnog sustava (λ_z) koeficijenti poprečnog raspona oka mrežnog tega na ustima grla koče (u) i poprečnog otvora oka mrežnog tega u pojedinim dijelovima tijela mreže (u_x) te otpor (R_z) i snaga povlačenja (N_h).

        Rezultate mjerenih veličina, izračunavane linearne parametre i otpore povlačenja ispitivanih modela prikazuju tabele 1, 2 i 3. Vrijednosti geometrijske i geometrijsko-pokretne značajke, snage povlačenja i konstrukcijskih pokazatelja ispitivanih alata prikazuje tabela 4 i grafikoni 1 i 7. U tabelama 5 i 6 iznose se koeficijenti vodoravnog raspona oka u pojedinim djelovima tijela mreže modela varijante 1, koji su određeni analizom podvodnih foto­grafija.

        Izravnim podvodnim promatranjima i podvodnim snimanjima koje ilu­striraju fotografije od 8 - 19, izvršena je analiza konstrukcijsko-montažnih osobina lebdećih koča. Rezultate ispitivanja otpora alata ilustriraju tabele od 7 - 10 i grafikoni od 2 - 6.

         Na osnovi izravnih podvodnih promatranja i analizom podvodnih fotogra­fija, utvrđeni su znatni nedostaci u konstrukciji dijelova usta ispitivanih modela lebdećih koča. Na osnovi izvršenih izmjena, popravljeni modeli lebdećih koča varijanata 2, 3. i 4. odlikovali su se boljim oblikovanjem mrežnog tega i boljim hidrodinamičkim osobinama. Deformacije mrežnog tega koje su nastale u krilnim dijelovima usta proizlaze iz primjene kombiniranog ciklusa krojenja. Kada se kombinirani ciklus krojenja zamijenio kosim, defor­macije na mrežnom tegu su eliminirane.

       Koeficijent vodoravnog raspona oka (u_x) ima u svakom elementu lebdeće koče različite vrijednosti, koje se u pravcu vreće smanjuju. Na osnovi tih vrijednosti, može se predvidjeti oblikovanje mrežnog tega u ribolovnom alatu.

       Između analiziranih modela, u pogledu oblikovanja usta i pojedinih ele­menata tijela lebdećih koča, najpodesniji za ulov pridnenih i raspršenih jata srdele je model s užadima (varijanta 4), koji se odlikuje eliptičkim oblikom usta. Također, i u pogledu otpora najmanji ima model varijante 4, pri koje­mu je mrežni teg u dijelovima usta zamijenjen užadima. Takva konstrukcija usta uzrokovala je smanjenje otpora.

      Porast brzine kočarenja uzrokuje povećanje vodoravnog raspona usta PM istodobnom smanjenju okomitog raspona. Najveći srednji vodoravni ras­pon ima model s užadima.

      Porast geometrijsko-pokretne značajke koja odgovara veličini penetriranog vodenog prostora obuhvaćenog ispitivanim povlačnim sustavom uzrokuje povećanje otpora i snage povlačenja, koje je postepeno, što proizlazi iz pri­mjene mrežnog tega velikih oka i užadi u elementima usta ispitivanih modela.

      Navedena metoda ispitivanja omogućava preciznu analizu oblikovanja modela tijela ispitivanih alata te pravilnosti njihovog rada. Povlačenje modela pomoću katamarana i obavljanja izravnih promatranja pod vodom omogućava praćenje rada ispitivanog alata, te brzo uočavanje eventualnih konstrukcijskih nepravilnosti, koje se već u samoj fazi ispitiva­nja mogu ukloniti.