Razvoj fitoplanktonskih populacija karakterističnih za eutrofiziranu sredinu (Kaštelanski zaljev, srednji Jadran)

Sažetak

       U ovom radu su obrađeni rezultati dugogodišnjih istraživanja fitoplank- tonske zajednice Kaštelanskog zaljeva, na osnovi čega su analizirane promjene koje su uslijedile za posljednjih desetak godina unutar te zajednice.

       Kaštelanski zaljev kraj Splita spada među najproduktivnija područja Jadranskog mora, s prosječnom godišnjom primarnom proizvodnjom od 115 do 240 g C/m² i prosječnom godišnjom gustoćom fitoplanktona od 300 do 700 x 10³ st./l. Karakteristično je da oba parametra u posljednje vrijeme pokazuju trend porasta, što se dovodi u vezu s povećanom eutrofikacijom od strane kopna.

       U jednom ranijem radu razmatran je utjecaj gradskih otpadnih voda na sezonski ciklus fitoplanktona i njegovu numeričku abundanciju kroz višego­dišnji aspekt. U ovom radu praćene su, međutim pojave koje su, prema našem mišljenju, također rezultat eutrofikacije zaljeva, a odražavaju se na kvalita­tivnom sastavu i povećanoj gustoći, kao i na promijenjenim kvantitativnim odnosima između pojedinačnih dijatomejskih populacija. Naime, neke dijatomeje, koje do sada nisu bile značajne ili se čak uopće nisu ni javljale u ovom području, sada postaju dominantne, sačinjavajući najveći dio fitoplanktonske biomase. To se naročito odnosi na vrste Skeletonema costatum, Nitzschia seriata i Leptocylindrus danicus. Zapažena je i pojava vrsta karakterističnih za eutrofiziranu morsku sredinu, a koje se ranijih godina uopće nisu sretale u Kaštelanskom zaljevu: Eucampia zoodiacus, Eucampia comuta i naročito Asterionella japonica, koja se zadnjih godina javlja u značajnim količinama. Osim toga, nestale su neke vrste koje smo ranijih godina redovito nalazili u Kaštelanskom zaljevu: Chaetoceros tetrastichon, Chaetoceros dadayi.

       Pored navedenih promjena, uočen je i lagani, ali karakteristični porast fosfata u razdoblju istraživanja, koji je praćen paralelnim porastom proizvod­nje, što nas zajedno upućuje na zaključak da se Kaštelanski zaljev nalazi u početnoj fazi eutrofikacije, iako u tom području još uvijek značajan utjecaj imaju i prirodne fluktuacije.