Sastav i zonacija bentoske flore i vegetacije otoka Hvara (srednji Jadran)

Sažetak

         U radu se donosi opći prikaz flore i osnovnih karakteristika podmorske vegetacije koja raste na obalama otoka Hvara, manjim otočićima te plićacima i dubljim dnima (60—100 m) u njegovoj okolici. Utvrđen je bogat inventar od 361 vrsta, podvrsta, varijeteta i formi pridnenih alga i morskih cvjetnica. Najbrojnije je zastupljena skupina Rhodophyceae (216; 60,50%), zatim Phaeophyceae (78; 21,84%) i Chlorophyceae (63; 17,66%). Cyanophyceae nisu u potpu­nosti istražene pa u radu nisu obuhvaćene. Iz skupine morskih cvjetnica - Phanerogamae - utvrđene su 4 vrste. Odnos crvenih i smeđih alga tj. kvo­cijent R/P iznosi 2,8. U kvantitativnom pogledu podmorska vegetacija pokazuje izrazito siromaštvo.

        Podmorsku floru otoka Hvara sačinjavaju florni elementi različitog foto- geografskog porijekla. Najbolje su u njoj zastupljeni atlansko-mediteranski (200; 55,4%) i endemsko-mediteranski (89; 24,6%) koji zajedno čine 289; 80,0%. Nešto slabije su zastupljeni indopacifički (23; 6,4%), endemsko-jadranski (21; 5,8%) i kozmopolitski (17; 4,7%), a zatim dolaze (10; 2,8%) i ponborealni (1; 0,3%) florni elementi.

         Vertikalna raščlanjenost bentoske vegetacije pokazuje veliku raznolikost u odnosu na narav, razvedenost i nagib supstrata te njegovu izloženost svjetlu i valovima. Geografski smještaj i velika dužina otoka Hvara uvjetovali su da je njegova podmorska vegetacija raščlanjena u dva subfacijesa jadranskog facijesa atlansko-mediteranske regije. Subfacijes otvorenog mora čini bentoska vegetacija na razvedenim obalama, plićacima i dubljim dnima jugoza­padnog i zapadnog dijela otoka zajedno sa Paklenim otocima, Viškim i za­padnim dijelom Hvarskog kanala. Bentoska vegetacija koja raste na većem dijelu sjevernih, sjeveroistočnih i jugoistočnih obala otoka i dubljim dnima Neretvanskog, istočnog i srednjeg dijela Hvarskog te Korčulanskog kanala pri­pada subfacijesu priobalno kanalskih voda.