Procjena stanja i maksimalnog bioekonomskog nivoa iskorištavanja pelagičkih i demerzalnih resursa srednjeg Jadrana

Sažetak

        Koristeći metodologiju eksponencijalnog produkcionog modela (F o x, 1970) a na osnovu raspoloživih statističkih podataka o: ukupnim godišnjim lovinama pelagičkih vrsta riba (»mala plava riba«) i demersalnih populacija (kočarska naselja, priobalne vrste), društvenog i privatnog sektora ribolova u srednjem Jadranu, za vremensko razdoblje 1961-1975. godina, nastojali smo ocijeniti, za potrebe pravilnog gospodarenja, slijedeće bio-ekonomske faktore ribolova:

       - razinu iskorištenosti postojećih pelagičnih i demersalnih jestivih naselja u srednjem Jadranu;

       - ocijeniti mogućnost povećanja godišnje produkcije (lovina) u plivaričarskom, kočarskom i priobalnom ribolovu.

       Za svrhu ove studije korišteni su ribarstveno-statistički podaci Republič­kog zavoda za statistiku SR Hrvatske, kao i podaci ribolovnog poduzeća »Jadran« — Split, koji su nam poslužili u računanju i praćenju abundancije (gustoće) ispitivanih naselja riba, rakova i glavonožaca, kao i za potrebe pro­cjene ukupnog ribolovnog napora.

        Računskim i grafičkim (slika 1 i 2) načinima utvrđeno je, u slučaju lovina male plave ribe (srdela, inćun), da optimalni godišnji nivo iskorištavanja (YEMAX = 8.831 tona/godina), s optimalnim ribolovnim naporom (fOPT = 3.358 ribolovnih dana/godina), podaci koji ukazuju da je godišnju produkciju (lovina) male plave ribe u području srednjeg Jadrana moguće udvostručiti (tabela 1).

        U slučaju demersalnih naselja (kočarska naselja i priobalna naselja), zbog niske signifikantnosti koeficijenta korelacije (r = -0,57) koji je najvjerojat­nije uzrokom niske vrijednosti ribarstveno-statističkih podataka, ukupnih lovi­na i ribolovnog napora, izračunate vrijednosti eksponencijalnim modelom (slika 3 i 4), s vrijednostima optimalnog biološkog nivoa iskorištavanja (YEMAX = 4.991 tona/godina) i optimalnim ribolovnim naporom (fOPT = 25.253 ribolovna dana/godina), ne pružaju vjerodostojnu sliku postojećeg stanja i razine iskorištenosti priobalnih naselja u srednjem Jadranu. Zbog dva razloga: prvo nedostatka statističkih podataka privatnog sektora ribolova nije zado­voljena temeljna pretpostavka eksponencijalnog produkcionog modela o »sred­njoj veličini populacije«. Naime, realni iznosi godišnjih lovina priobalnih vrsta u privatnom i sportsko-rekreativnom ribolovu statističkom službom se ne evidentiraju, pa je realno za pretpostaviti da su godišnji iznosi ovih lovina znatno viši od postojećih (tabela 2) te izračunatih vrijednosti putem produkcionog modela. Drugo, izračunate vrijednosti optimalnog biološkog nivoa isko­rištavanja, za potrebe pravilnog gospodarenja, demersalnih resursa u srednjem Jadranu u suprotnosti su s nalazima (J a r d a s, 1979, J u k i ć, 1975), kako za priobalna naselja, tako i za kočarska naselja srednjeg Jadrana.