O ekologiji brgljuna, Engraulis encrasicolus (L.) u srednjem Jadranu

Sažetak

        Istraživanja ekologije brgljuna, Engraulis encrasicolus (L), u obalnim i otvorenim vodama srednjeg Jadrana, u sezoni lova 1974, a dijelom i u 1975, pokazala su slijedeće:

        Totalna dužina brgljuna iz Kaštelanskog zaljeva i s područja otoka Visa i Biševa u sezoni lova 1974. kretala se od 10,0 do 18,7 cm.

         Uzorci lovina brgljuna s područja otoka Visa i Biševa sadržavali su ribu veće srednje dužine (14,9 do 16,8 cm) od one u uzorcima lovina iz Kaštelan­skog zaljeva (11,0 do 15,1 cm).

        U uzorcima lovina ženke su pokazale nešto veće srednje i modalne vri­jednosti dužine od onih kod mužjaka. Razlike su bile malene.

        Brojčani odnos spolova je kolebao u pojedinim uzorcima lovina brgljuna s područja otoka Visa i Biševa. Najaberantniji odnos spolova bio je predstav­ljen s 36% mužjaka i 64% ženki. Naprotiv, u cjelokupnom materijalu spolovi su bili podjednako zastupljeni, tj. mužjaci s 46,7%, a ženke s 53,3%.

        Proljetno razdoblje predstavljalo je fazu prematuracije brgljuna, a ljetno doba maksimalne spolne aktivnosti.

        U fazi prematuracije veći primjerci brgljuna pokazali su naprednije stanje gonada od onog manje ribe. Kod većih primjeraka nađene su i više vrijed­nosti težine gonada i gonosomatičnog odnosa.

         Prva spolna zrelost zabilježena je kod brgljuna iz Kaštelanskog zaljeva pri minimalnoj totalnoj dužini mužjaka od 8,6 cm i ženki od 9,7 cm.

         Ustanovljeno je kolebanje količine mezenterične masti brgljuna u proma­tranom razdoblju, što se dovelo u vezu s njegovim spolnim ciklusom. Najveće količine mezenterične masti zabilježene su u vrijeme mirovanja u spolnom ciklusu brgljuna, a najmanje u vrijeme maksimalne spolne aktivnosti. U raz­doblju od ožujka do svibnja veći primjerci sadržavali su više mezenterične masti od manjih.

         Vrijednosti eksponenta dužine brgljuna s područja otoka Visa i Biševa nešto su niže od onih ribe iz Kaštelanskog zaljeva. Međutim, razlike postoje u odnosu na veličinu ribe, stanje gonada i doba godine.

         Razlike u vrijednosti eksponenta dužine brgljuna između spolova malene su (područje otoka Visa i Biševa) ili ih nema (Kaštelanski zaljev).

         Kod primjeraka s najnaprednijim stanjem zrelosti gonada s područja otoka Visa i Biševa nađene su nešto niže vrijednosti eksponenta dužine od onih za cjelokupni materijal iz tog područja.