Pregled dugogodišnjih promjena u lovinama poponica i zajednica rakova, glavonožaca i riba uz istočnu obalu Jadrana
Ključne riječi:
dugogodišnje promjene, dubinska koća, zajednice riba i jestivih beskralježnjaka, obalno morsko područje, istočni JadranSažetak
Priobalje istočnog Jadrana je tradicionalno najvažnije ribolovno područje za kategoriju športsko-rekreacijskih, dopunskih i profesionalnih ribara koji u ribolovu koriste male ribolovne alate. U priobalju se, od oko 55 ribolovnih alata koliko ih je poznato u istočnom Jadranu, upotrebljavaju gotovo svi osim dubinske koće i tunolovke. Prema procjenama od ukupnog godišnjeg ulova ribe i jestivih beskralježnjaka u istočnom Jadranu (oko 50-70 tisuća tona) u priobalnom području se ostvari - uzevši kao osnovicu ulov od 50 tisuća tona - oko 60% ulova.
Intenzivan ribolov u priobalnom području odrazio se na količinu lovina koje se ostvaruju priobalnim ribolovnim alatima, osobito mreža poponica, te sastav populacija i zajednica riba i jestivih beskralježnjaka. U ovom radu su analizirane eksperimentalne lovine mreža poponica ostvarene u razdoblju od 1960. do 1995. god. i to na području Kornata (1960.-1992.), Splita (1960.-1994.), srednjedalmatinskih otoka (1960.-1994.), Palagruže (1961.-1995.) i južnog Jadrana (1972.-1988.). Lovine su ostvarivane poponicama standardnih konstrukcijskih osobina (dužina 31-36 m, visina 1,3-1,5 m, veličina oka mahe 28-32 mm) i na uobičajeni način ribolova, na dubinama do oko 30 m.
Na odabranim pozicijama ribolov je obavljen u pravilu s 10 ili 11 međusobno povezanih mreža, a ulov je u cilju usporedbe sveden na ulov po jedinici ribolovnog napora, tj. na prosječni ulov po jednoj mreži.
Promjene u lovinama, a to ujedno znači u populacijama i zajednicama, su se očitovale u kontinuiranom opadanju ulova po jedinici ribolovnog napora na svim istraživanim područjima za oko 63-64% u odnosu na početne lovine (u južnom Jadranu za oko 25% u petnaestogodišnjem razdoblju), zatim u alternaciji nekih porodica riba (uglavnom Scorpaenidae, Labridae, Sparidae, Mullidae i Serranidae) te vrsta Scorpaena porcus, Symphodus (Crenilabrus) tinca i Mullus spp. od riba, Maja crispata od rakova i Sepia officinalis i Octopus vulgaris od glavonožaca u lovinama. Sve navedene promjene su prvenstveno posljedica dugotrajnog, intenzivnog i nerazumnog iskorištavanja živog bogatstva priobalnog područja.