Kirnje Jadranskog mora - stanje prirodnih populacija i perspektive njihova uzgoja

Sažetak

      U radu je prikazan status prirodnih populacija četiri vrste kirnji koje žive u Jadranskom moru. To su: kirnja golema, Epinephelus marginatus, bijela kirnja, Epinephelus aeneus, kirnja zubuša, Epinephelus caninus i kirnja zlatica, Epinephelus costae.

       Glavne biološke značajke koje utječu na stanje jadranskih populacija kirnji su njihovo tropsko podrijet­lo i protoginični hermafroditizam. Kao tropske vrste koje u Jadranu žive na granicama svog areala, kirnje ne mogu ispoljiti mnoge svoje značajke poznate iz tropskih voda, kao što su brzi rast i višemjesečna sezona mriješćenja. Protoginični hermafroditizam kao model reprodukcije predstavlja značajan problem u jadranskim uvjetima, jer eliminacija dominantnog mužjaka iz populacije može omesti sveukupan mrijest.

        Od četiri vrste kirnji, samo je kirnja golema zanimljiva za ribarstvo. Uglavnom poradi činjenice da su ostale tri vrste razmjerno rijetke. Godišnji ulov kirnje goleme u Jadranu se procjenjuje na 30 tona.

       Tri vrste kirnji su predmet istraživanja uvođenja u akvakulturu, i to kirnja golema u Hrvatskoj i Italiji, kirnja zlatica u Hrvatskoj i bijela kirnja u Izraelu. Glavna dostignuća istraživanja u našem Laboratoriju su usp­ješno umjetno mriješćenje, opis ranijih razvojnih stadija i pokusi s uzgojem ličinki kirnje goleme i zlatice. Uspješno je promijenjen spol manjih ženki i nedoraslih riba i dobijeni su plodni mužjaci više vrsta kirnji. Buduća istraživanja će se koncentrirati na hranidbu ličinki i proizvodnju mlađi za pokuse rasta.